Krovna ljepenka
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Roofing_felt.jpg/300px-Roofing_felt.jpg)
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Roofing_felt_%28%D1%83%D0%BA%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%BA%D0%B0_%D1%80%D1%83%D0%B1%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B8%D0%B4%D0%B0_%D0%BD%D0%B0_%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B5%D1%88%D1%91%D1%82%D0%BA%D1%832%29.jpg/300px-Roofing_felt_%28%D1%83%D0%BA%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%BA%D0%B0_%D1%80%D1%83%D0%B1%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B8%D0%B4%D0%B0_%D0%BD%D0%B0_%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B5%D1%88%D1%91%D1%82%D0%BA%D1%832%29.jpg)
Krovna ljepenka izrađuje se kao sirova pustena ljepenka gramature od 333 do 500 g/m2, koja je impregnirana katranom ili bitumenom. U prodaju dolazi u koturima i upotrebljava se kao hidroizolacijski materijal u građevinarstvu.[1]
Bitumen[uredi | uredi kôd]
U užem (tehničkom) smislu, bitumen je naziv za asfaltni bitumen, crnu, ljepljivu, čvrstu ili polučvrstu masu koja se sastoji od ugljikovodika i njihovih nemetalnih derivata; topljiva je u ugljikovom disulfidu, a nalazi se u prirodi ili se dobiva preradbom nafte. Tehnički bitumen dobiva se kao ostatak destilacije ili rafinacije nafte ili je pak proizvod obradbe naftnih derivata. Najveći se dio bitumena troši u cestogradnji za izradbu asfaltnih kolnika, aerodromskih pista i pločnika (cestovni bitumen) te u građevinarstvu za hidroizolaciju (temelja, zidova, krovova), oblaganje kanala hidroobjekata, zalijevanje betonskih reški i drugo. Dio bitumena troši se i prerađuje u industriji (industrijski bitumen), na primjer za zalijevanje baterija i kabela, u proizvodnji boja i lakova, te za zaštitu od korozije.[2]
Bitumenski papir[uredi | uredi kôd]
Bitumenski papir je višeslojni papir slijepljen bitumenom i ojačan tekstilnim nitima, a koristi se u građevinarstvu.
Katran[uredi | uredi kôd]
Katran (tur. od arap.: qaṭrān) je gust, tekući ili polučvrsti, crni do smeđi proizvod suhe destilacije prirodnih goriva (drva, treseta, smeđeg i kamenog ugljena) i nekih drugih organskih tvari. Katran je po kemijskom sastavu to je smjesa ugljikovodika i njihovih derivata. Količina i kvaliteta katrana ovise ponajprije o temperaturi na kojoj se obavlja suha destilacija te o vrsti i kvaliteti sirovine. Industrijski se proizvodi katran kamenog i smeđeg ugljena te drvni katran. Najvažniji je katran kamenog ugljena. Glavni su proizvođači zemlje s razvijenom industrijom prirodnoga plina i koksa (SAD, Rusija, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Njemačka).[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ "Tehnička enciklopedija" (Papir), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
- ↑ bitumen, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.
- ↑ katran, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.