Duga Resa
Duga Resa | |
---|---|
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Gradonačelnik | Tomislav Boljar |
Naselja | 28 gradskih naselja |
Površina | 60,9 km2 [1] |
Površina središta | 3,5 km2 |
Koordinate | 45°25′N 15°29′E / 45.42°N 15.48°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 10 212 [2] |
– gustoća | 168 st./km2 |
Urbano | 5380 |
– gustoća | 1537 st./km2 |
Svetac zaštitnik | Sveti Petar |
Dan mjesta | 29. lipnja[3] |
Odredišna pošta | 47250 Duga Resa [4] |
Pozivni broj | +385 (0)47 |
Autooznaka | KA |
Stranica | dugaresa |
Duga Resa na zemljovidu Hrvatske |
Duga Resa je grad u Hrvatskoj. Upravno-politički pripada Karlovačkoj županiji. Poznata je po pamučnoj industriji.
Naselja u sastavu Grada Duge Rese
Na području grada nalazi se 29 naselja, to su:
- Belajska Vinica
- Belavići
- Bošt
- Cerovački Galovići
- Donje Mrzlo Polje Mrežničko
- Donji Zvečaj
- Duga Resa
- Dvorjanci
- Galović Selo
- Gorica
- Gornje Mrzlo Polje Mrežničko
- Grganjica
- Gršćaki
- Kozalj Vrh
- Lišnica
- Mihalić Selo
- Mrežničke Poljice
- Mrežnički Brig
- Mrežnički Novaki
- Mrežnički Varoš
- Mrežničko Dvorište
- Novo Brdo Mrežničko
- Pećurkovo Brdo
- Petrakovo Brdo
- Sveti Petar Mrežnički
- Šeketino Brdo
- Venac Mrežnički
- Zvečaj
Zemljopis
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/65/Duga_Resa-2008-05-11.jpg/270px-Duga_Resa-2008-05-11.jpg)
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/08/Duga_Resa-2007-01-27.jpg/270px-Duga_Resa-2007-01-27.jpg)
Duga Resa se smjestila u kontinentalnoj Hrvatskoj na rijeci Mrežnici nedaleko Karlovca, na raskrižju puteva prema Rijeci i Senju.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, područje Grada Duge Rese ima 11.180 stanovnika, dok je prema popisu iz 2001. imalo 12.114 stanovnika. Najviše je bilo Hrvata (97,39 %).[5]
Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Duga Resa, koja je imala sljedeći etnički sastav:
godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | Jugoslaveni | ostali |
---|---|---|---|---|---|
1991. | 30.485 | 27.253 (89,39 %) | 1978 (6,48 %) | 141 (0,46 %) | 1113 (3,65 %) |
1981. | 30.138 | 26.547 (88,08 %) | 2297 (7,62 %) | 765 (2,53 %) | 529 (1,75 %) |
1971. | 32.093 | 28.526 (88,88 %) | 3073 (9,57 %) | 174 (0,54 %) | 320 (0,99 %) |
Bivša velika općina Duga Resa je zatim ukinuta, a na tom području formirani su Grad Duga Resa i općine: Barilović, Bosiljevo, Generalski Stol i Netretić.
Duga Resa (naseljeno mjesto)
U Dugoj Resi je 1835. bilo 24 kuće i 183 katolička stanovnika.[6]
broj stanovnika | 3258 | 3608 | 3349 | 4193 | 4733 | 5665 | 5448 | 7230 | 8828 | 9429 | 10330 | 11709 | 13102 | 14088 | 12114 | 11180 | 10212 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 256 | 273 | 298 | 635 | 1028 | 1417 | 1242 | 1992 | 3337 | 3773 | 4209 | 4666 | 6747 | 7513 | 6601 | 6011 | 5380 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
- 2001. – 6601
- 1991. – 7513 (Hrvati – 6502, Srbi – 567, Jugoslaveni – 101, ostali – 343)
- 1981. – 6747 (Hrvati – 5660, Srbi – 504, Jugoslaveni – 379, ostali – 204)
- 1971. – 4666 (Hrvati – 3996, Srbi – 435, Jugoslaveni – 110, ostali – 125)
Izvor
- CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Uprava
Zamjenik gradonačelnika koji obnaša dužnost gradonačelnika Grada Duge Rese je Tomislav Boljar (mandat od 2016.).
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Izvorna_zastava_grada_Duge_Rese.svg/220px-Izvorna_zastava_grada_Duge_Rese.svg.png)
Povijest
Duga Resa, nekada selo, malo mjesto, prvi puta spominje se 1380. godine.[7]
![](http://chped.net/https/upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5a/Izvorni_grb_Duge_Rese.svg/220px-Izvorni_grb_Duge_Rese.svg.png)
O postanku imena Duge Rese postoji nekoliko tumačenja[7]:
- prema jednom ime je nastalo prema riječi "resa" koja se javlja na narodnoj nošnji
- drugi vežu postanak imena na kopnenu biljku "resu" kojom je bio pokriven ovaj kraj
- treći izvode ime iz biljke "resine" koja raste u vodi
- neki vežu ime mjesta uz ime gostioničarke Reze koja je u Dugoj Resi imala gostionicu.
Izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka kroz Dugu Resu 1873. godine, započeo je gospodarski razvitak grada.[8] Povijest mjesta seže od srednjeg vijeka a tek pojavom Pamučne industrije 1884. godine, od maloga sela postaje industrijsko mjesto koje je 1896. godine postalo općinsko središte, a 1993. godine nakon uspostave samostalne i suverene države Republike Hrvatske dobiva status grada.[7]
Gospodarstvo
- Pamučna industrija Duga Resa (osnovana 1884. godine).
Poznate osobe
- Antun "Tova" Stipančić, osvajač mnogih svjetskih, europskih i državnih odličja u stolnom tenisu 70-tih godina 20. st.
- Željko Perušić, bivši nogometaš Dinama, osvajač zlata 1960. godine na Olimpijskim igrama u Rimu i srebra 1960. na Europskom nogometnom prvenstvu u Parisu, nastupajući za tadašnju reprezentaciju Jugoslavije
- Borna Petanjek, hrvatski reprezentativac u streljaštvu u disciplini MK puška trostav i disciplini MK puška ležeći, član Streljačkog kluba “Duga Resa”[9]
- Dragutin Drvodelić, bivši igrač u momčadi Hajduka, s kojom je osvojio prvenstvo Jugoslavije 1950. i 1952. godine
- Marija Matuzić, poznatija kao Maca Maradona, najbolja je i najpoznatija hrvatska nogometašica
- Miroslav Šutej, hrvatski umjetnik i akademik
- Irena Lukšić, hrvatska spisateljica, prevoditeljica i znanstvenica
- Željko Drakšić, hrvatski košarkaš, košarkaški sudac, hrvatski i europski košarkaški dužnosnik
- Anton Samovojska, hrvatski sportski novinar
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
- Osnovne škole:
- OŠ "Ivan Goran Kovačić"
- OŠ "Vladimir Nazor"
- Srednje škole:
- Srednja škola "Duga Resa"
Kultura
U Dugoj Resi djeluju dvije ustanove iz područja kulture: Gradska knjižnica i čitaonica Duga Resa (http://gkicdr.hr/) i Pučko otvoreno učilište. U Dugoj Resi djeluje kulturno umjetničko društvo Sveti Juraj. Radio Mrežnica iz Duge Rese najslušanija je radio postaja u Karlovačkoj županiji.[10]
Šport
Duga Resa je oduvijek bila poznata po športskim uspjesima.
Imala je snažni stolni tenis koji je još uvijek u vrhu Hrvatskih top ljestvica sa stolnoteniskim klubom STK Aquaestil. Proglašen najboljim u dugoreškom športu za 2018. godini, kao i njihova igračica Andrea Pavlović.[11]
U Dugoj Resi postoji vrlo uspješan ženski odbojkaški klub OK Mladost. Djevojke su članice 1. b Hrvatske lige. Aktualne su prvakinje 1. b lige što im je omogućilo ulazak u 1. A ligu. Nakon ispadanja iz najvišeg ranga Uprava je odlučila preseliti klub u Treću ligu.
Također postoji košarkaški klub Duga Resa i džudo klub Duga Resa.
Postoji NK Duga Resa 1929, čiji se seniori natječu u županijskoj ligi, dok mlade kategorije u 3. HNL.
Nekoliko godina, u Dugoj Resi, najbolji je klub Streljački klub Duga Resa, visoko plasiran u hrvatskom prvenstvu. Njihov strijelac Filip Brinski proglašen je najboljim u dugoreškom športu za 2018. godinu, a iste godine u konkurenciji športskih klubova SK Duga Resa bila je druga.[11]
Trećeplasirani među najboljima u dugoreškom športu za 2018. godinu je Kuglački klub Stara hiža.[11]
Do 2017 godine je djelovao i Kuglački klub Duga Resa.
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Grad Duga Resa: Statut Grada: čl. 9., preuzeto 24. lipnja 2013.
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Popis 2011. – Karlovačka županija, www.dzs.hr, pristupljeno 28. studenoga 2018.
- ↑ Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine : mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988., str. 237.
- ↑ a b c Grad Duga Resa: Povijest grada, preuzeto 24. lipnja 2013.
- ↑ Kulturni-turizam.com, 'Portal za kulturni turizam – Duga Resa', pristupano 4. kolovoza 2015.
- ↑ Hrvatski radio Karlovac[neaktivna poveznica] Vlado Cindrić drugi, Borna Petanjek dva puta treći, 7. lipnja 2015. (pristupljeno 31. siječnja 2016.)
- ↑ Radio Mrežnica, Radio Mrežnica, pristupljeno 3. siječnja 2023.
- ↑ a b c Najbolji u 2018. godini Andrea Pavlović, Filip Brinski i Stolnoteniski klub “Aquaestil”, Karlovački.hr. 18. siječnja 2019. Pristupljeno 18. travnja 2019.
Vanjske poveznice
|
![]() |
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |