Banija (Karlovac)
Banija | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Karlovačka županija |
Općina/grad | Karlovac |
Koordinate | 45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E |
Autooznaka | KA |
Banija na zemljovidu Hrvatske |
Banija je karlovačko naselje na lijevoj obali Kupe i gradska četvrt koja je do 22. prosinca[1] 1902.[1][2] bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao naselje grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, osnovnu školu, dječji vrtić, ljekarnu, benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao naselje spominje već u 14. stoljeću,[3] iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju 1697. godine ovo naselje po prvi puta.[4] Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;[5] danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Svakoga 23. lipnja stanovnici susjedne Gaze (Gažani) i stanovnici Banije natječu se u gradnji ivanjskih krjesova i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.[6] Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.[7] Stanovnici su Banijanci, a stanovnice Banijanke.[7][8]
Gradska četvrt Banija[uredi | uredi kôd]
U gradskoj četvrti ovoga naselja živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20 a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.[9]
Upravna općina Banija[uredi | uredi kôd]
Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od 1880. do 1910. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.[10] Odlukom Gradskoga magistrata[1] (22. prosinca 1902.) gradu Karlovcu su pridružene općine Banija i Švarča, te stvarno pripojene tijekom 1903. godine.[11] Ujedinjenjem općina Banija i Švarča i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.[12] Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter.[13] Po stanju 31. svibnja 1895. Banija je kao središte upravne obćine imala 88 kuća i 1.078 žitelja.[14] Cjelokupna općina imala je 1880. 2.887 žitelja, 1890. – 3.191, a 1900. 3.595 žitelja.[10]
Nacionalni sastav karlovačke općine Banija u 1910. godini[15] |
Hrvata | Madžara | Slovenaca | Čeha | Slovaka | Nijemaca |
---|---|---|---|---|---|---|
– | 3.211 | 94 | 152 | 15 | 1 | 77 |
Industrijska četvrt[uredi | uredi kôd]
Poslije Prvog svjetskog rata, Karlovac se počinje industrijski razvijati, Banija tada dobiva ulogu industrijske četvrti. Od gospodarskih subjekata postojala je »Zagorka«, tvornica cementnoga crijepa.
Osnovna škola[uredi | uredi kôd]
Godine 1858. imala je općina Banija lijepi prihod od vinotočja i župnik Ivan Mašek ishodi, da je općina Banija odredila za gradnju nove škole 6666 forinti.[16] Gradnja škole započela je odmah i bila dovršena 1859.[16] Otvorena je đacima u jesen iste godine, a prvim učiteljem bio je Aleksander Ribarić.[16] To je bila prva osnovna škola izgrađena u današnjem naselju, a najstariji dokumenti o njezinu radu potječu iz 1894. Današnja Osnovna škola Banija u Karlovcu nalazi se na lijevoj obali Kupe, gotovo u središtu grada. Na sjevernoj strani je maleni voćnjak koji je sađen 1993. godine. Nova škola je izgrađena 1961. godine zajedno sa športskom dvoranom. U sklopu škole su i područne škole Donje Mekušje i Hrnetić koje spadaju u spomenike kulture.
Društva[uredi | uredi kôd]
- Obrtna velika zadruga u obćini Baniji, od 1876.[17]
- Vojno veteransko društvo na Baniji, od 1900.[17]
- Kuglaški športski klub Banija, od 1935.[17]
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Franjo Poljak, političar, je iz karlovačke Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,[18] češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije.[18]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Karlovac danas – portal s vijestima iz grada Karlovca i županije Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. lipnja 2009. (Wayback Machine) – odjeljak posvećen gradskoj četvrti Banija
- Rkt. župa Sveta tri kralja na Baniji u Karlovcu Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. ožujka 2021. (Wayback Machine)
- Osnovna škola 'Banija' u Karlovcu
- Taekwondo klub 'Banija' u Karlovcu
- 40. obljetnica osnutka župe Karlovac-Banija, 250. obljetnica izgradnje crkve sv. Tri Kralja i 10. obljetnica kapele sv. Antuna Padovanskog, te svečanoga otvorenja pastoralnoga centra na Baniji
Izvori i bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Kruhek, Milan. Karlovac : utvrde, granice i ljudi, Matica hrvatska, Ogranak u Karlovcu, Karlovac, 1995., str. 13.
- ↑ Miholović, Katica (ur.) Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu, Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X
- ↑ Službeno mrežno mjesto. Turistička zajednica grada Karlovca Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. srpnja 2009. (Wayback Machine) : O gradu. (zadnji put učitano 2009-06-17)
- ↑ Radovinović, Radovan. Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja) u: Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja, 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.
- ↑ Mihalić, Stjepan. Ćaskanja u suton : Feljtoni, Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.
- ↑ Bousfield, Jonathan. Croatia, 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. (ISBN 1843530848)
- ↑ a b Krapek, Hinko. Grad Karlovac i njegova okolica, Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9-10.,
- ↑ Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231., ISBN 953-150-713-9
- ↑ Službeno mrežno mjesto. Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. studenoga 2009. (Wayback Machine) (zadnji put učitano 2009-06-17)
- ↑ a b Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8., ISBN 86-03-99604-0
- ↑ Vrbetić, ibid., str. 58.
- ↑ Vrbetić, ibid., str. 16.
- ↑ Vrbetić, ibid., str. 108.
- ↑ Kr. zemaljski statistički ured u Zagrebu. Političko i sudbeno razdieljenje Kralj. Hrvatske i Slavonije. Repertorij prebivališta po stanju od 31. svibnja 1895., Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljska vlada, Zagreb, 1895.
- ↑ Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 243.
- ↑ a b c Strohal, Rudolf. Grad Karlovac opisan i orisan, vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., stranica 86.
- ↑ a b c Pleše, Slavica. Pravila društava : 1845. – 1945. : tematski vodič, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000.
- ↑ a b Agičić, Damir (ur.) Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904), Srednja Europa, Zagreb, 2003., str. 15., ISBN 953-6979-08-X
Knjige i pisani izvori[uredi | uredi kôd]
- Borovček, Andrija. Banija : jedna obala i tri ulice, Klub 90, Karlovac, 2005., ISBN 953-97527-8-7
- Štimec, Viktor (et al.) Iz povijesti karlovačkih župa : Banija, Centar, Dubovac, Hrnetić, Kamensko, Švarča, Rkt. župe grada Karlovca, Karlovac, 1979.